Misliš li da znaš što jedeš? Marko Kozjak otkriva kroz VeeMee platformu

19. srpnja 2019. Nikola Vido

Članak o VeeMee na Agroklubu.

 

Svjestan problematike poljoprivrednog sektora u Hrvatskoj, Marko Kozjak je odlučio pronaći konkretno rješenje za hrvatske poljoprivrednike, koje bi pomoglo u plasmanu proizvoda s OPG-ova prema krajnjem potrošaču, organiziranoj proizvodnji, kao i u plasmanu poljoprivrednih proizvoda na hrvatsko, europsko te druga inozemna tržišta. S tim je ciljem pokrenuo inovativan projekt – VeeMee Agro Platformu.

Budući da je, kroz višegodišnji rad u poslu nabave, prodaje i proizvodnje voća i povrća, uvidio potrebu za uvođenjem sustava standardizacije informacija o proizvodu, prvenstveno za krajnjeg potrošača, mladi je poduzetnik 2014. godine krenuo s idejnim projektom, a dvije godine kasnije, privatnim je sredstvima krenuo i u realizaciju samog projekta. Kako bi zatvorio financijsku konstrukciju, udružio se s prijateljem, sada i partnerom, Nikolom Vidom, a ove su godine, s novim partnerom, napravili i dokapitalizaciju tvrtke VeeMee.

Misliš li da znaš što jedeš? Marko Kozjak otkriva kroz VeeMee platformu

Riječ je o ICT tvrtki koja je pristupila stvaranju “Neutralne oznake izvornosti“roba/proizvoda, kako bi proizvođače približila krajnjim potrošačima. VeeMee Agro Platforma (Big Data) je baza poljoprivrednika i tvrtki, odnosno njihovih proizvodnih i drugih kapaciteta. Do sada je u nju implementirano preko 1.100 raznih proizvođača, tvrtki i obrta te pokriva proizvodnju na preko 8.000 ha.

VeeMee je Google za poljoprivrednike i kupce

Platforma koju smo pokrenuli i tvrtka dijele isto ime – VeeMee, što simbolično predstavlja odnos ‘Vi-Mi’. Riječ je o mrežnoj platformi koja, putem Personal ID-a (PID) proizvođača, pruža relevantne informacije o izvornosti, odnosno podrijetlu proizvoda i usluga. Primarna mrežna stranica sadržava jednostavnu tražilicu, ali i naprednu tražilicu poljoprivrednika ili tvrtke. Tražilica funkcionira slično kao Google, no unutar svoje baze podataka PID-a proizvođača i tvrtki. Da pojasnim, neutralna oznaka izvornosti – PID (Producer Identity) je identitet proizvođača. Definiramo ga kao standardizaciju informacija o proizvođaču koje su relevantne za krajnjeg potrošača“, pojašnjava Marko Kozjak.

Kako bi se kreirao PID, potrebno je, ističe, ispuniti detaljan upitnik koji pruža relevantne podatke proizvođača prema krajnjem kupcu. Nakon popunjavanja upitnika, sve se implementira u platformu koja, uz svaki PID, sadrži i generirani kod.

QR – kod Quick response, što doslovno znači brzi odgovor, implementira se na deklaraciju, ili se stavlja kao zasebna deklaracija. Prilikom implementacije u sustav, kod se izdaje poljoprivredniku ili tvrtki. Navedeni QR – kod čitljiv je besplatnom aplikacijom putem bilo kojeg smartphone uređaja, nije potrebna dodatna instalacija aplikacija, mogu se koristiti postojeće, poput Facebook ili Viber“, kaže poduzetnik.

Tražilica koju je pokrenuo funkcionira poput “Google“ tražilice –  dovoljan je upis robe ili imena poljoprivrednika i dobit ćete tražene rezultate.

Kako sve to funkcionira u praksi?

Kada krajnji potrošač kupi proizvod, primjerice papriku, u trgovačkom lancu, na tržnici ili štandu te potom želi saznati nešto više o proizvođaču, kako bi se bolje upoznao s hranom koju kupuje, platforma i PID mu omogućavaju provjeru proizvođača putem QR – koda koji se nalazi na ambalaži ili uz deklaraciju proizvoda.

Kod i tražilica pružaju sljedivost robe koja omogućuje provjeru u kratkom periodu te samim tim omogućuje brand tj. sljedivost pojedinca. Na taj smo način osigurali transparentnost hrvatskog proizvođača prema krajnjem kupcu, prema distributeru/tvrtki/otkupljivaču, kao i prema trgovačkom lancu, inozemnim kupcima te prema hrvatskim i inozemnim investitorima. Uz sve navedeno, moguće su dodatne nadogradnje u profil, poput hranjivih vrijednosti i sl.“, pojašnjava naš sugovornik.

Do sada je implementirano preko 400.000 stickera/deklaracija s dokazanim porijeklom robe. Ove godine brojčanost prebacujemo na tone te planiramo osigurati sljedivost za više od 10.000 tona robe iz Hrvatske i EU – unutar svježeg asortimana voća i povrća te također, vina, mlijeka, meda te ostalih prerađevina). Koristimo slogan ‘Misliš li da znaš što jedeš‘ te ‘Misliš li da znaš što piješ’, kako bismo provokativno motivirali kupce, pružili mogućnost upoznavanja pojedinca te probudili svijest o hrani koju konzumiramo“, pojašnjava poduzetnik.

Projekt koji će smanjiti bacanje hrane i stvaranje otpada

Dio projekta, pod nazivom Food Wastage, obuhvaća koordinaciju svih kretanja materijala, proizvoda i robe, u fizičkom, informacijskom i organizacijskom pogledu, s ciljem smanjivanja stvaranja otpada i bacanja hrane, vraćanjem u opticaj “dobre” hrane, ubrzavanjem svih poslovnih procesa i smanjivanjem troškova.

Suradnja s 10 tvrtki unutar EU, koristi našu platformu – razvoj i usluga LDC-a naših partnera, tijekom zadnjih 12 mjeseci, spašeno je preko 170 tona robe te je osigurana logistika za dnevnu isporuku 900 tona robe“, kaže Kozjak.

Uz projekte koji su zaživjeli, treba spomenuti i projekte u razvoju – Crowdfunding, AI Umjetna Inteligencija i Prva digitalna deklaracija. “Dograđena je platforma za potencijalne investicije kroz Crowdfunding(način prikupljanja novca od brojnih donatora za određeni projekt). Poljoprivrednik koji želi povećati proizvodnju/rasti, razvijati se, zapošljavati, imat će mogućnost prikupljanja sredstava putem VeeMee platforme. Drugi projekt, čiji se izlazak na tržište očekuje u rujnu 2019., je AI Umjetna Inteligencija prepoznavanja proizvoda i proizvođača putem aplikacije koja koristi machine learning i umjetnu inteligenciju. Treći projekt u razvoju je prva digitalna deklaracija koja bi omogućila prevenciju otpada hrane na nivou EU, 10-15 posto. Taj projekt planiramo plasirati na tržište do kraja 2019.“, kaže mladi poduzetnik s vizijom, Marko Kozjak.

Autorica: Sanja Rapaić

Klinki na izvorni članak

Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije https://hamagbicro.hr/
Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije